U cilju nastojanja umanjivanja posljedica pandemije korona virusa na privredne subjekte i obrte na području HNK, a nakon obavljenih konsultacija i ostvarenih kontakata sa predstavnicima privrehnih i obrtničkih udruženja sa područja HNK, Ministarstvo privrede sačinilo je prijedlog mjera za koje smatra da bi mogle pomoći u ublažavanju posljedica pandemije na sektor privrede. Iz navedenih razloga predložene su sljedeće mjere:

• Sve poreske obveznike kojima je zabranjen rad zbog pandemije, a koji nisu otpuštali radnike, osloboditi plaćanja parafiskalnih nameta, poreza i akontacija poreza, kao i doprinosa u periodu do završetka krize, te omogućiti grejs period u trajanju od dva mjeseca nakon njenog završetka.
• Uputiti inicijativu vlasnicima poslovnih prostora u kojima privredni subjekti obavljaju djelatnost da se, do završetka pandemije, privremeno odgodi plaćanje zakupa poslovnih prostora, kao što su prostori u vlasništvu države, njenih institucija i javnih preduzeća, kao i drugih prostora koji nisu privatno vlasništvo, uključujući i poslovne prostore kojima raspolažu vjerske zajednice i fondacije.
• Sagledati mogućnost rebalansa budžeta za 2020. godinu, kojim bi se dio planiranih sredstava preusmjerio za pomoć privredi tokom pandemije, kroz subvencioniranje djela plata koje uplaćuju poslodavci ili uplate doprinosa na plate, u cilju nastojanja zadržavanja postojećih radnih mjesta, kako u privredi, tako i u turizmu i u ugostiteljstvu.
• Kroz izmjenu Zakona o budžetu i izvršenju budžeta omogućiti da sva neutrošena namjenska i nenamjenska sredstva na računima Budžeta HNK, za projekte koji nisu započeti i za koje nisu izdate i narudžbenice, staviti na raspolaganje poreskim obveznicima, putem kratkoročnih beskamatnih pozajmnica za isplate plata i nabavke prehrambenih proizvoda. (Sagledati i mogućnost oslobađanja sredstava iz Revolving fonda, koja su pohranjena kod Vakufske banke.)
• Uputiti inicijativu višim nivoima vlasti da se u saradnji sa Agencijom za bankarstvo reguliše odgoda plaćanja rata kredita i kamata za privredne subjekte i obrtnike, do okončanja stanja nastalog usljed pandemije i grejs periodom od 60 dana nakon njegovog prestanka.
• Uputiti dopis poslodavcima na području HNK da izvrše preraspodjelu i skraćivanje radnog vremena za svoje zaposlenike kako bi se povećala mogućnost isplaćivanja najniže isplaćene plate u prethodnom mjesecu za njihove zaposlenike.
• Regulisati način i uslove rada od kuće za zaposlenike u institucijama i privrednim subjektikma.
• Sagledati mogućnost odobravanja rada obrtnicima, u skladu sa novonastalom situacijom.
• Donijeti odluku o odgodi plaćanja komunalnih usluga i vodnih naknada za privredne subjekte i obrtnike, u periodu dok traje stanje uzrokovano pandemijom.
• Predložiti naplatu PDV-a privrednim subjektima i obrtnicima po isplaćenoj, a ne izdatoj fakturi za vrijeme trajanja pandemije.
• Ispitati mogućnost stimulisanja domaće proizvodnje.

Na osnovu zaprimljenih zahtjeva privrednika predložena je i sljedeća mjera: Formiranje Revolving fonda za pripremu izvoza za sve izvoznike u kantonu, (dalje: Fond):

• Vlada HNK formira fond u skladu sa trenutnim budžetskim mogućnostima (npr. 3.000.000 KM) i vrši izbor poslovne banke, preko koje će se realizovati poslovanje fonda;
• Vlada HNK utvrđuje kriterije i uslove (npr. Zadržavanje broja zaposlenika i izmireni doprinosi do 31.12.2019.) za prijavu izvoznika za fond s uputstvom o pojednostavljenoj proceduri;
• Glavni kriterij za dobijanje kredita iz fonda je dostavljanje valjanog ugovora o izvozu sa stranim partnerom (dalje; Ugovor);
• Prijedlog je, da na osnovu ugovora, izvoznici mogu koristiti iz fonda maksimalno 30% vrijednosti Ugovora (uz ograničenje maksimalnog iznosa korištenja, npr. 150.000 KM po jendom Ugovoru);
• Izvoznici bi, nakon izvršenog izvoza, banci dostavili dokaz – ICD, na osnovu kojeg bi banka po izvršenom plaćanju izvršila povrat sredstava u fond i naplatila svoje troškove, a ostatak proslijedila pravnom licu koje je realizovalo izvoz;
• Očekivani trošak korištenja ovih sredstava je maksimalno 3% godišnje, od čega bi izvoznici snosili 1% troškova, a ostatak Vlada HNK;
• Uspostavljanjem ovakvog fonda, stvorili bi se uslovi za kontinuisano obnavljanje fonda i ne bi se gubio volumen sredstava, a izvoznicima bi puno pomoglo korištenje sredstava na ovaj način.

Budući je ovo bitna mjera za sve izvoznike u kantonu, a samo jedan dio njih spada u nadležnost Ministarstva privrede HNK, predlažemo formiranje interresorne (između Ministarstva) grupe koja će servisirati ovu mjeru.

U cilju nastojanja umanjivanja posljedica pandemije korona virusa na privredne subjekte i obrte na području HNK, a nakon obavljenih konsultacija i ostvarenih kontakata sa predstavnicima privrehnih i obrtničkih udruženja sa područja HNK, Ministarstvo privrede sačinilo je prijedlog mjera za koje smatra da bi mogle pomoći u ublažavanju posljedica pandemije na sektor privrede. Iz navedenih razloga predložene su sljedeće mjere:

• Sve poreske obveznike kojima je zabranjen rad zbog pandemije, a koji nisu otpuštali radnike, osloboditi plaćanja parafiskalnih nameta, poreza i akontacija poreza, kao i doprinosa u periodu do završetka krize, te omogućiti grejs period u trajanju od dva mjeseca nakon njenog završetka.
• Uputiti inicijativu vlasnicima poslovnih prostora u kojima privredni subjekti obavljaju djelatnost da se, do završetka pandemije, privremeno odgodi plaćanje zakupa poslovnih prostora, kao što su prostori u vlasništvu države, njenih institucija i javnih preduzeća, kao i drugih prostora koji nisu privatno vlasništvo, uključujući i poslovne prostore kojima raspolažu vjerske zajednice i fondacije.
• Sagledati mogućnost rebalansa budžeta za 2020. godinu, kojim bi se dio planiranih sredstava preusmjerio za pomoć privredi tokom pandemije, kroz subvencioniranje djela plata koje uplaćuju poslodavci ili uplate doprinosa na plate, u cilju nastojanja zadržavanja postojećih radnih mjesta, kako u privredi, tako i u turizmu i u ugostiteljstvu.
• Kroz izmjenu Zakona o budžetu i izvršenju budžeta omogućiti da sva neutrošena namjenska i nenamjenska sredstva na računima Budžeta HNK, za projekte koji nisu započeti i za koje nisu izdate i narudžbenice, staviti na raspolaganje poreskim obveznicima, putem kratkoročnih beskamatnih pozajmnica za isplate plata i nabavke prehrambenih proizvoda. (Sagledati i mogućnost oslobađanja sredstava iz Revolving fonda, koja su pohranjena kod Vakufske banke.)
• Uputiti inicijativu višim nivoima vlasti da se u saradnji sa Agencijom za bankarstvo reguliše odgoda plaćanja rata kredita i kamata za privredne subjekte i obrtnike, do okončanja stanja nastalog usljed pandemije i grejs periodom od 60 dana nakon njegovog prestanka.
• Uputiti dopis poslodavcima na području HNK da izvrše preraspodjelu i skraćivanje radnog vremena za svoje zaposlenike kako bi se povećala mogućnost isplaćivanja najniže isplaćene plate u prethodnom mjesecu za njihove zaposlenike.
• Regulisati način i uslove rada od kuće za zaposlenike u institucijama i privrednim subjektikma.
• Sagledati mogućnost odobravanja rada obrtnicima, u skladu sa novonastalom situacijom.
• Donijeti odluku o odgodi plaćanja komunalnih usluga i vodnih naknada za privredne subjekte i obrtnike, u periodu dok traje stanje uzrokovano pandemijom.
• Predložiti naplatu PDV-a privrednim subjektima i obrtnicima po isplaćenoj, a ne izdatoj fakturi za vrijeme trajanja pandemije.
• Ispitati mogućnost stimulisanja domaće proizvodnje.

Na osnovu zaprimljenih zahtjeva privrednika predložena je i sljedeća mjera: Formiranje Revolving fonda za pripremu izvoza za sve izvoznike u kantonu, (dalje: Fond):

• Vlada HNK formira fond u skladu sa trenutnim budžetskim mogućnostima (npr. 3.000.000 KM) i vrši izbor poslovne banke, preko koje će se realizovati poslovanje fonda;
• Vlada HNK utvrđuje kriterije i uslove (npr. Zadržavanje broja zaposlenika i izmireni doprinosi do 31.12.2019.) za prijavu izvoznika za fond s uputstvom o pojednostavljenoj proceduri;
• Glavni kriterij za dobijanje kredita iz fonda je dostavljanje valjanog ugovora o izvozu sa stranim partnerom (dalje; Ugovor);
• Prijedlog je, da na osnovu ugovora, izvoznici mogu koristiti iz fonda maksimalno 30% vrijednosti Ugovora (uz ograničenje maksimalnog iznosa korištenja, npr. 150.000 KM po jendom Ugovoru);
• Izvoznici bi, nakon izvršenog izvoza, banci dostavili dokaz – ICD, na osnovu kojeg bi banka po izvršenom plaćanju izvršila povrat sredstava u fond i naplatila svoje troškove, a ostatak proslijedila pravnom licu koje je realizovalo izvoz;
• Očekivani trošak korištenja ovih sredstava je maksimalno 3% godišnje, od čega bi izvoznici snosili 1% troškova, a ostatak Vlada HNK;
• Uspostavljanjem ovakvog fonda, stvorili bi se uslovi za kontinuisano obnavljanje fonda i ne bi se gubio volumen sredstava, a izvoznicima bi puno pomoglo korištenje sredstava na ovaj način.

Budući je ovo bitna mjera za sve izvoznike u kantonu, a samo jedan dio njih spada u nadležnost Ministarstva privrede HNK, predlažemo formiranje interresorne (između Ministarstva) grupe koja će servisirati ovu mjeru.